Teslu bi fasciniralo što su u 21. stoljeću ispunjena njegova predviđanja

Povodom 170. obljetnice rođenja Nikole Tesle razgovarali smo s Goranom Rajičem, kustosom Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu i autorom novih muzejskih programa posvećenih Teslinu nasljeđu. U intervjuu govori o tome koliko su Teslini izumi i vizije oblikovali suvremeni svijet, od elektrifikacije do bežične komunikacije, ali i o tome kako je sam Tesla gradio vlastiti javni mit „čovjeka ispred svog vremena“. Dotaknuli smo se opasnosti da popularna kultura zasjeni stvarnog Teslu – znanstvenika, istraživača i izumitelja čiji je doprinos povijesti tehnike golem i danas nezaobilazan. Razgovarali smo i o tome kako Tehnički muzej Nikola Tesla novim generacijama približava njegovu ostavštinu.

Snimio Davor Puklavec / PIXSELL

Nikola Tesla često se opisuje kao jedan od najvećih umova u povijesti čovječanstva. Što ga razlikuje od drugih velikih izumitelja njegova vremena?

Po mom sudu, ono što Nikolu Teslu primarno izdvaja od ostalih značajnih izumitelja njegova vremena jest širina njegova pogleda na tehnologiju. Za razliku od mnogih suvremenika, čiji je pristup često bio utilitaran i pragmatičan, Tesla je razmišljao sustavno i vizionarski. On je zamišljao čitave tehnološke sustave nove, elektrificirane civilizacije. U temeljima te vizije nalazili su se polifazni sustav izmjenične struje, bežična komunikacija i automatizacija.

Njegova je biografija posve atipična. Tesla ne dolazi iz središta tadašnjeg industrijskog kapitalizma, nego s periferije Austro-Ugarske Monarhije, iz Like i Hrvatske, iz prostora koji se teško mogao smatrati znanstvenim i industrijskim središtem Europe. Iz relativno rubnog, višejezičnog i kulturno složenog prostora uspio se probiti do prilike da se bavi ključnim pitanjima tehničkog razvoja ljudske civilizacije.

Izuzetno je važno naglasiti kako je temelj za svoja buduća postignuća Tesla stekao upravo kvalitetnim obrazovanjem na prostoru današnje Hrvatske. Njegovo obrazovanje i kulturni kapital izdvajali su ga od mnogih drugih inovatora. Bio je poliglot, kretao se kroz različite kulturne i jezične svjetove, dobro je poznavao europsku književnost i intelektualne tradicije te se njima nadahnjivao, a istodobno je posjedovao iznimnu tehničku imaginaciju. Sve mu je to omogućilo da svoje inovacije smješta u širi kontekst suživota s prirodom, održive proizvodnje energije potrebne za razvoj i stvaranja preduvjeta za kvalitetniju budućnost čovječanstva.

Poznata slika Teslina laboratorija nastala je spajanjem dviju fotografija

Tesla je živio u razdoblju velikih tehnoloških revolucija. Koliko su njegove ideje i danas prisutne u tehnologijama koje svakodnevno koristimo?

Najbolji odgovor na to pitanje su zaključci koje danas često pronalazimo u brojnim knjigama o Tesli, a kada pogledamo njegov golem opus – nameću se sami po sebi. To su tvrdnje kako je riječ o čovjeku koji je izumio 20. i 21. stoljeće. Njegove ideje, patenti i izumi predstavljaju temeljne tehnologije modernog elektrificiranog i komunikacijski umreženog društva.

Kroz rad na razvoju polifazne izmjenične struje i asinkronog indukcijskog elektromotora povezao je tri ključna segmenta modernog energetskog sustava, a to su proizvodnja, distribucija i uporaba izmjenične struje. Osmislio je sustav koji je omogućio stvaranje električne energije, njezinu transformaciju na visoke napone pogodne za prijenos na vrlo velike udaljenosti uz male i prihvatljive gubitke, a zatim i njezinu ponovnu prilagodbu za sigurnu i korisnu uporabu u kućanstvima i industriji.

Jednako je važna i njegova vizija bežičnog prijenosa signala i telekomunikacijski umreženog svijeta. Naravno, Tesla nije izumio mobitel ili internet u današnjem smislu, ali je iznimno rano anticipirao budućnost obilježenu globalnim bežičnim prijenosom informacija, daljinskim upravljanjem, robotikom i automatiziranim sustavima. U tom je smislu vrlo rano prepoznao potencijal i smjer razvoja moderne tehnike, a svojim temeljnim patentima i izumima omogućio je da njegove ideje nastave živjeti kroz rad generacija znanstvenika, inženjera i izumitelja koji su tu viziju dalje razvijali i ostvarivali.

Tesla je često govorio o intuiciji, mašti i gotovo vizionarskom načinu razmišljanja. Koliko je njegova osobnost pridonijela stvaranju mita o Tesli kao „čovjeku ispred svog vremena“?

Dojma sam da je Tesla imao istančan osjećaj za javni nastup i da je vrlo dobro znao iskoristiti moć medija kako bi predstavio svoj rad. Rado je i često komunicirao s novinarima, održavao vješte i pažljivo pripremljene demonstracije za širu javnost, kako u Europi tako i u Americi, a predstavljao se i pred stručnim društvima. Pritom je kod publike stvarao dojam da svjedoči nastanku budućnosti, nastojeći istodobno pridobiti potporu stručnjaka i financijera.

Tesla nije bio povučeni znanstvenik koji izbjegava javnost. Davao je intervjue, objavljivao članke i putem medija iznosio svoju viziju budućnosti, pri čemu su neke njegove prognoze bile pretjerano optimistične ili teško ostvarive. Tako je, primjerice, 1901. pisao o pravilnim signalima za koje je smatrao da možda dolaze s drugog planeta, odnosno Marsa, dok je 1934. pažnju javnosti zaokupio idejom takozvane „zrake smrti“, koja bi, prema njegovim tvrdnjama, mogla obarati neprijateljske zrakoplove na udaljenosti od oko četiri stotine kilometara.

Ipak, budući da je imao dokazana tehnička postignuća i komercijalno potvrđene patentne uspjehe, njegova sklonost teatralnom javnom nastupu i medijskoj samoprezentaciji dodatno je pridonijela stvaranju mita o Tesli kao „čovjeku ispred svog vremena“. Taj mit, naravno, ni sam Tesla nije nastojao opovrgnuti. Čini se da je u toj ulozi i pažnji koju je izazivao itekako uživao.

U našem Demonstracijskom kabinetu Nikole Tesle nalazi se fotografija iz njegova laboratorija u Colorado Springsu koja izvrsno ilustrira takav pristup. Prikazuje Teslu kako mirno čita knjigu dok oko njega sijevaju golema električna pražnjenja, nastala radom njegova visokofrekventnog rezonantnog transformatora. Tesla je na tu fotografiju bio vrlo ponosan te ju je osobno potpisao i posvetio. Međutim, fotografija je nastala dvostrukom ekspozicijom i fotografskom domišljatošću njegova poznanika, vrsnog fotografa. Naravno, to Teslu nije spriječilo da iskoristi njezinu snažnu vizualnu sugestivnost za slanje poruke o vlastitom radu. Ona je laboratorijski eksperiment pretvorila u gotovo mitski prizor znanstvenika koji mirno sjedi usred oluje elektriciteta.

Kako Tehnički muzej čuva sjećanje na Teslu i približava ga novim generacijama?

Tehnički muzej Nikola Tesla ima iznimno važnu ulogu u popularizaciji Tesline ostavštine te je kontinuirano obogaćuje novim aktivnostima. Jedan od vrhunaca posjeta našem muzeju, u što se svakodnevno uvjeravamo kroz reakcije brojnih domaćih i inozemnih posjetitelja, jest iskustvo Demonstracijskog kabineta Nikole Tesle u kojem se može doživjeti priča o Teslinom životu praćena atraktivnim demonstracijama poput principa rada okretnog magnetskog polja i polifazne izmjenične struje, bežičnog prijenosa signala, daljinskog upravljanja i Tesline zavojnice od 3 MV. Posjetitelji imaju čak i priliku ući u Faradayev kavez te vidjeti hoće li ih on uspjeti zaštititi od pražnjenja iz Teslina transformatora.

U pripremi je otvaranje nove trajne izložbe Komunikacijska odiseja, čiji sam autor, a koja donosi širi pogled na razvoj komunikacija na daljinu. U tom se kontekstu izložba osvrće i na Teslin doprinos – od poticajnog utjecaja njegova omiljenog srednjoškolskog profesora Martina Sekulića, preko pionirskog rada u području radiotehnike i njegova rivaliteta s Marconijem, do hrvatske industrijske baštine oblikovane nadahnućem Teslinim likom i djelom.

U postavu će biti predstavljeno više od 150 autentičnih predmeta, od kojih će neki prvi put biti izloženi javnosti. Posebno će biti istaknut i jedan slabije poznat Teslin suseljanin iz Smiljana, Ferdinand Kovačević, vlasnik prvoga hrvatskog službenog patenta iz područja elektrotehnike iz 1876. Izložba će nas podsjetiti i na Josipa Sliškovića, zaboravljenog i zanemarenog hrvatskog pionira radiotehnike, koji je najveće uspjehe ostvario u Austriji. Na popularizaciji i primjerenoj valorizaciji njegova rada već dulje vrijeme surađujem s njegovim rođakom Franom Sliškovićem.

U javnosti se Tesla često pojavljuje u rasponu između povijesne osobe i svojevrsne popularne ikone, od filmova i romana do naziva automobila i tehnoloških kompanija. Postoji li opasnost da se iza mita ponekad izgubi stvarni Tesla, znanstvenik i istraživač?

Ta je opasnost svakako prisutna te sam stava kako Teslinoj ostavštini može nanijeti više štete nego koristi. Postoji mnogo pseudopovijesnih i pseudoznanstvenih interpretacija Teslina života i rada od kojih neke u krajnjim oblicima dovede do ezoterizacije njegova lika.

Uvijek sam zapanjen i iznenađen što ljudi od Tesle očekuju još više, a već ono što nam je ostavio i više je nego dovoljno, ne samo za životno djelo jednog izumitelja, nego gotovo za nekoliko njih. Njegova stvarna životna postignuća, gledana u kontekstu povijesti tehnike dovoljno su velika i nezaobilazna. Samo ih treba promatrati ispravnom optikom, u pravoj povijesnoj i znanstvenoj perspektivi.

Kada bi Nikola Tesla danas mogao vidjeti svijet 21. stoljeća (umjetnu inteligenciju, internet, bežične mreže i električne automobile) što mislite, što bi ga najviše fasciniralo, a što bi ga možda iznenadilo ili zabrinulo?

Mišljenja sam da bi Teslu najviše fascinirala činjenica da je svijet 21. stoljeća u velikoj mjeri ispunio njegova predviđanja i očekivanja. Vjerujem da bi bio ponosan što njegove ideje i izumi čine infrastrukturnu kralježnicu globalno elektrificiranog i komunikacijski umreženog svijeta.

Posebno bi ga, držim, fascinirale mogućnosti umjetne inteligencije, osobito u svjetlu njegova rada na automatizaciji, daljinskom upravljanju i takozvanim „inteligentnim strojevima“. Teslin Teleautomaton, plovilo na daljinsko upravljanje koje je predstavio 1898. godine, možemo promatrati kao daleku preteču današnjih dronova, koji se, nažalost, destruktivno koriste i na bojištima u Ukrajini i na Bliskom istoku.